| |
... Otok Lopud se nalazi 6 morskih milja sjeverozapadno od grada Dubrovnika, između otoka Koločepa i Šipana, koji se zajedno sa Daksom, Jakljanom i još nekoliko manjih otoka nazivaju Elafitski otoci. Ime Lopud potječe od grčke riječi delafodia. Talijansko ime je isola di mezzo, iz latinskog insula media, što znači otok u sredini. Lopud ima površinu svega oko 5km, najveće brdo se zove Polačica i mjeri visinu od 216 m. Otok uživa mediteransku klimu sa suptropskom vegetacijom. Čempresi, palme, aloje, stabla limuna, naranči i maslina, vinova loza, rogači i šipak miješaju se s aromatičnim i ljekovitim biljkama i travama... |
|
|
| |
Otok Lopud se smjestio na oko 13km sjeverozapadno od Dubrovnika. Zbog svojeg smještaja između dva veća otoka Elafita - Koločepa i Šipana, dobio je talijanski naziv Isola di Mezzo koji ustvari potječe od latinske riječi Insula Media odnosno srednji otok.
Iz tog starogrčkog naziva zaključujemo da je Lopud kao i ostali dalmatinski otoci bio pod vlašču Grčke, iako na otoku ne postoji takvih spomenika. Inače cijela skupina otoka kojoj pripada Lopud - Elafiti je dobila ime od grčke riječi Elaphites - Jelenji otoci. Kasnije je Lopud bio pod vlašću Rimljana, da bi nakon rimske došao pod hrvatsku vlast. O dolasku Hrvata na Lopud nije puno poznato, ali je sigurno da su ga vrlo rano nastanili što dokazuju ruševine četiri starohrvatske kapele iz IX st. Na zapadnoj strani otoka u dubokoj uvali smjestilo se istoimeno mjesto Lopud. Mjesto nije osobito napučeno, tek oko stanovnika. Većina kuća je smještena uz more, dok je mali broj raštrkan po otoku. Nepobitna je činjenica da se na otoku nekad nalazilo veće naselje. Razni hrvatski povjesničari donose razne podatke o broju stanovnika naselja. Tako hrvatski povjesničar dr. Đuro Körbler u svom djelu "Život i rad biskupa Nikole Brautića" usputno spominje da je Lopud u XVI i početkom XVII st. imao oko 14 000 stanovnika. Nakon velike "trešnje" kako su ga neki nazvali, grad Lopud je bio uzdrman, ali ne u toj mjeri da ga je potres cijeloga uništio. Postoji izvješče kojeg je podnije tadašnji župnik D. Vice Petković na zahtjev kneza i Malog Vijeća. U njemu se navode imena domaćina svake pojedine zadruge sa brojem članova. Kada se sve to zbroji dolazi se do broja 567 stanovnika i 149 kuća, stoga bi se moglo zaključiti da je Lopud na vrhuncu svoje slave imao najviše oko 4 000 stanovnika.
|
|
 
Kalendar zauzetosti apartmana:
Korisni linkovi:
www.easyjet.com
www.visitdubrovnik.hr
otoklopud.blogspot.com
www.insel-lopud.de
www.ferienhausmiete.de
www.croatiaairlines.com
Srdela na lopudski (4 osobe)
1, 5 kg srdela
1 glavica kapule
2 žlice kuhane rajčice
2 dcl bijeloga vina
5 žlica maslinova ulja sol, papar, kapare po izboru
Priprema: Srdele očistimo i ocijedimo te do pola propržimo na roštilju. Zatim ih očistimo, operemo i na ploške izrežemo luk te ga propirjamo na maslinovom ulju. Kada se nakon sedam minuta luk "zacakli", dodamo rajčicu, propirjamo sve i potom u taj umak posložimo srdele, te ih prelijemo vinom i kuhamo 2-3 minute. Srdele se serviraju mlake.
|